Je li Putin već donio odluku o napadu na Moldaviju?

Govorilo se o Moldaviji, Gruziji, pribaltičkim zemljama... O svim ovim državama, osim Moldavije, sad se malo govori. Moldavija je i dalje aktualna prije svega zato što se sama nosi sa separatističkom pobunom na istoku zemlje, točnije u Transnistriji, koju podržava Moskva.

Već početkom ožujka hrvatski veleposlanik u UN-u Ivan Šimonović rekao je da bi Moldavija mogla biti sljedeća ruska meta. "Pravac ruskog napada u svojem južnom krilu koji ide sada prema Mikolajivu i Odesi moguće je i da ide prema Pridnjestrovlju (Transnistriji, op. a.), zapravo okupiranim područjima Moldavije pod kontrolom proruskih snaga.

"Sasvim sigurno, ni Moldavija mirno ne spava", zaključio je Šimonović.

Riječi su to koje su se pokazale proročanskim jer nedavno je niz eksplozija pogodio vladine zgrade u Transnistriji, no za to niko nije preuzeo odgovornost. Napadnuto je i selo Cobasna, gdje se nalazi najveće skladište streljiva u istočnoj Europi.

Ministarstvo unutarnjih poslova ove regije priopćilo je da je selo tijekom noći nadlijetalo nekoliko dronova i da su bili lansirani iz Ukrajine. Rusija ima kontingent vojnika u Transnistriji, njih oko 1500, koji čuvaju tone navedenog streljiva, koje je ondje pohranjeno još prije raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Separatističke vlasti u Tiraspolu za incidente su okrivile ukrajinske špijune. Kijev je optužio Rusiju da je pokrenula napade kako bi dodatno destabilizirala regiju, dok ih je Moskva osudila kao "čin terora". U međuvremenu, moldavska predsjednica Maia Sandu krivca za eksplozije vidi u suparničkim frakcijama u Transnistriji. Puno ljudi je ovu regiju nakon eksplozija i napustilo.

Tvrdnje o mogućem sukobu osnažio je i ruski ministar Sergej Lavrov, koji je rekao, kako prenosi ruska prorežimska agencija RIA Novosti, da bi se Moldavci trebali zabrinuti za svoju budućnost jer ih uvlače u NATO.

I njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock nedavno je, obraćajući se njemačkom parlamentu, rekla da i dalje nije jasno ko stoji iza nedavnih napada u odmetnutoj moldavskoj proruskoj regiji Transnistriji. Situaciju u Moldaviji opisala je kao "ekstremno kritičnu".

Kako smo pisali, Transnistrija ima 475 000 stanovnika prema posljednjem popisu stanovništva iz 2015., no prema procjeni Moldavije iz 2021., taj je broj pao na 347 000.

Pridnjestrovska Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika (PMSSR) proglašena je jednostrano još 1990., prije raspada SSSR-a, nakon pobjede nacionalističke stranke Narodni front na prvim višestranačkim izborima u Moldaviji.

Oružani sukob manjih razmjera izbio je još krajem 1990., a eskalirao je 1992. Transnistrijskim snagama pomagali su brojni dobrovoljci iz Rusije, a u finalnoj fazi rata u Moldaviju je ušla i 14. ruska gardijska armija te pomogla separatistima u borbi protiv moldavskih snaga.

Moldavija je uskoro prisiljena na sklapanje primirja, ali nikad nije priznala Transnistriju. Situacija je ostala "zamrznuti sukob", samo jedan u nizu onih koje je Moskva nakon raspada Sovjetskog Saveza posijala oko svojih granica.

Od tada ovo područje, koje praktički nije na karti iako ima svoju zastavu, ustav i narodnu banku, bilo je domaćin tisućama ruskih vojnika i, kako piše CNN, razvilo je reputaciju zemlje izgubljene u vremenu, sovjetske crvotočine unutar mlade, tranzicijske moldavske demokracije.

.

.

.

.

Izvor: Index.hr