x

BIHAĆ: TRI PORODILJE OSTAVILE BEBE U BOLNICI, 14-GODIŠNJAKINJA NAJMLAĐA MAJKA

U Bihaću, Tuzli, Mostaru, Livnu, Bijeljini, Goraždu i Banjoj Luci protekle godine porodilo se 76 maloljetnica.

Neke su svoju novorođenčad ostavile u rukama medicinskih radnika. Tragom ovih informacija, istraživali smo koliko se maloljetnica porodilo u Kantonalnoj bolnici u Bihaću, prenosi RTV USK.

- Porodilje su razvrstane u slijedeće kategorije: ispod 15 godina i bila je jedna takva porodilja u prošloj godini koja se porodila i nažalost ostavila svoju bebu. U drugu grupu od 15 do 19 spadaju trudnice kojih je u protekloj godini bilo 90, zatim 20 do 24 bilo ih je 417, od 25 do 29 bilo ih je 615 itd. Znači mi ne vodimo podatke za maloljetnice - kaže prim. dr. Osman Blažević, načelnik Odjela ginekologije i akušerstva Kantonalne Bolnice

Prema podacima Kantonalne bolnice, pored pomenute četrnaestogodišnjakinje, u 2017. godini novorođene bebe ostavile su još dvije porodilje, a samo u prva dva mjeseca ove godine tri majke su ostavile svoju djecu. Uz to, u ovoj godini u bolnici su evidentirane dvije maloljetne trudnice. Ni bihaćki Centar za socijalni rad nema ove podatke nego samo evidenciju o brakovima sklopljenim sa maloljetnicama i njihov broj otprilike je isti svake godine, prenosi RTV USK

Po svemu sudeći, broj maloljetničkih brakova, ali i poroda nije u porastu, međutim ako je i jedan, kako smo doznali u bolnici, ipak je to zabrinjavajuće!

- Maloljetnička trudnoća je rezultat nekakvog eksperimentiranja u sferi seksualnosti u adolescentskoj dobi. Naravno, ne smijemo zanemariti ni mogućnost odupiranja vršnjačkim pritiscima u toj dobi. Jedna maloljetnica kad shvati da je trudna to je za nju jedan veliki šok i nevjerica, jer veliki strah kako će to saopćiti svojim roditeljima, i vrlo često zbog straha da će je osuditi i odbaciti kako roditelji, partneri i vršnjaci, te je stigmatizirati i etiketirati na bilo koji način, onda to prolongiraju pa roditelji saznaju kada je to već kasno i kada je to već poodmakla trudnoća ili kada naprosto saznaju od nekog drugog što je zapravo još gori slučaj - ističe dr.sc.Vildana Aziraj-Smajić, specijalista kliničke psihologije

Stoga sagovornica RTV USK dodaje da je osnovna preporuka u ovakvim slučajevima bolja međusobna saradnja između roditelja i škola, koje bi trebale da provode određene edukativne programe iz oblasti seksualno-redproduktivnog zdravlja. Uz to, neophodan je angažman zdravstvenih i svih drugih ustanova, koje mogu pomoći adolescentima.


(Hayat)

KOMENTARI
0

Morate biti registrovani i prijavljeni kako biste komentarisali sadržaj.