Simptomi se javljaju nakon pet dana: Evo što korona radi tijelu!

To znači da u prosjeku treba pet dana prije nego što ljudi pokažu bilo kakve znakove da su bili zaraženi nakon kontakta s nekim tko ima virus, pružajući podršku preporučenom karantenskom razdoblju od 14 dana koje trenutno koriste brojni centri za kontrolu bolesti diljem svijeta, piše IFL Science.

Daljnje procjene studije objavljene u časopisu Annals of Internal Medicine sugeriraju da će se prema konzervativnim pretpostavkama 101 od svakih 10.000 slučajeva razviti simptome nakon 14 dana aktivnog praćenja ili karantene.

 - Na temelju naše analize javno dostupnih podataka, razumljiva je trenutna preporuka od 14 dana za aktivno praćenje ili karantenu, iako bi s tim vremenom neki slučajevi bili promašeni dugoročno - rekao je autor studije, Justin Lessler, izvanredni profesor u Odjel za epidemiologiju.

Stoga autori sugeriraju da bi 'duže razdoblje praćenja u ekstremnim slučajevima moglo biti opravdano'. Razumijevanje razdoblja inkubacije bolesti može pomoći epidemiolozima da procjenjuju vjerojatnu dinamiku epidemije te informirati službenike javnog zdravstva koji dizajniraju učinkovite karantenske i kontrolne mjere.

Glasnogovornica WHO-a Carla Drysdale kaže da su najčešći simptomi vrućica, umor i suhi kašalj. Neki pacijenti mogu imati bolove, začepljenost nosa, curenje iz nosa, grlobolju ili proljev koji su obično blagi i počinju postupno. Neki koji su zaraženi ne razvijaju nikakve simptome i osjećaju se normalno, dok se oko 80 posto ljudi oporavi od bolesti bez potrebe za posebnim liječenjem.

- Otprilike 1 od svakih 6 zaraženih razvije ozbiljniji oblik bolesti te poteškoće s disanjem. Stariji ljudi i oni s osnovnim medicinskim problemima poput visokog krvnog tlaka, srčanim problemima ili dijabetesom imaju veću vjerojatnost da će razviti teži oblik - istaknula je Drysdale, dodavši da je zasada smrtnost oko 2 posto.

S obzirom na to da je riječ o novoj bolesti, stručnjacima je potrebno više epidemioloških podataka da bi utvrdili je li osoba imuna nakon infekcije.

Evo što znamo za sada - s više od 116.000 slučajeva na globalnoj razini i preko 4000 smrtnih slučajeva, stručnjaci upozoravaju na potencijal širenja virusa na lokalnim razinama. Mnogo toga o tome kako COVID-19, respiratorna bolest uzrokovana virusom SARS-CoV-2 djeluje na tijelo tek treba otkriti.

Prošlog mjeseca Kineski centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio je kliničke detalje o prvih 72.000 pacijenata. COVID-19 je 'sličan, ali različit' od teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS), no to omogućava znanstvenicima da koriste ono što je poznato o SARS-u za informiranje o novom koronavirusu. Baš poput gripe, COVID-19 započinje u plućima i širi se kapljicama vode kada osoba kihne ili kašlje.

Rane studije pokazuju da se COVID-19 učinkovito umnožava u gornjim dišnim putevima. Zaražene osobe proizvode veliku količinu virusa na početku infekcije, zbog čega bez simptoma zaraženi doprinose širenju virusa.

Korona virus započinje blagom prehladom i upalom gornjih dišnih puteva, nakon čega slijedi upala pluća koja ne ugrožava život. Nakon otprilike tjedan dana, ta kronična upala pluća komplicira se s akutnim respiratornim distres sindromom. Kad se zarazi, tijelo aktivira citokinski odgovor pri čemu imunološke stanice napadaju virus. U nekim slučajevima i iz nepoznatih razloga, virus može izazvati prekomjerno reagiranje imunološkog sustava, što može onemogućiti oporavak, piše IFL.

.

.

.

.

.

.

.

(24sata.hr)